Domaći paradajz, krastavci i drugo povrće, kao i gotovo sve sorte voća veoma su slabo plasirani u hotelskim lancima i restoranima širom RS, a servira se uglavnom hrana iz uvoza. Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac kaže da su kod nas rijetki ugostitelji i trgovci koji prodaju i nastoje da promovišu domaće proizvode. U većini restorana i hotela kada sjednete, tek nekolicina će, na primjer, da ponudi "nektar" pivo, a u mnogima ga čak i nemaju. Isto je i sa domaćim voćem i povrćem. Gotovo sve što serviraju je iz uvoza, naglasio je Usorac. Prema njegovim riječima, trgovcima i ugostiteljima, kao i samim kupcima, nedostaje patriotske savjesti. Domaće hrane imamo dovoljno da podmirimo naše potrebe. Ali nedostaje nam patriotizma. Moramo da shvatimo da je, kada kupimo domaće proizvode, za njih plaćen porez i da taj novac ostaje ovdje, u našoj zemlji, istakao je Usorac.
Domaći paradajz, krastavci i drugo povrće, kao i gotovo sve sorte voća veoma su slabo plasirani u hotelskim lancima i restoranima širom RS, a servira se uglavnom hrana iz uvoza.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac kaže da su kod nas rijetki ugostitelji i trgovci koji prodaju i nastoje da promovišu domaće proizvode.
- U većini restorana i hotela kada sjednete, tek nekolicina će, na primjer, da ponudi "nektar" pivo, a u mnogima ga čak i nemaju. Isto je i sa domaćim voćem i povrćem. Gotovo sve što serviraju je iz uvoza - naglasio je Usorac.
Prema njegovim riječima, trgovcima i ugostiteljima, kao i samim kupcima, nedostaje patriotske savjesti.
- Domaće hrane imamo dovoljno da podmirimo naše potrebe. Ali nedostaje nam patriotizma. Moramo da shvatimo da je, kada kupimo domaće proizvode, za njih plaćen porez i da taj novac ostaje ovdje, u našoj zemlji - istakao je Usorac.
I ugostitelji se slažu da bi domaći proizvodi mogli biti više prisutni. Predsjednik Sekcije ugostitelja pri Zanatsko-preduzetničkoj komori Banjaluka Željko Popović kaže da se mnogi ugostitelji trude da prezentuju domaće proizvode, posebno što mnogi inostrani gosti žele domaću hranu, ali da to svakako može biti na višem nivou.
- Osim domaće hrane, nastojimo da plasiramo domaća vina, rakije i pivo... Naravno, prostora za bolje uvijek ima i svi treba da težimo ka tome - istakao je Popović.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da već godinama kroz razne mjere podstiču promociju i plasman domaćih proizvoda. Set mjera podrške predviđen je, kako ističu, i novim strateškim planom razvoja poljoprivrede i ruralnih područja do 2020. godine.
Neke od mjera koje su realizovane ili se realizuju, kako kažu u ovom ministarstvu, je i podrška realizaciji projekta Privredne komore RS "Naše je bolje", kao i podsticaji za uvođenje sistema kvalitete i bezbjednosti hrane. Tu je, kako naglašavaju, i podrška poljoprivrednim sajmovima domaćih proizvoda, kao i korišćenje revolving sredstava Investicione razvojne banke.
- Cilj je stimulisati planiranje, otkup, preuzimanje, preradu i plasman proizvoda, te ostvariti dugoročne partnerske odnose. Novac je dostupan po najpovoljnijom kamatnoj stopi od četiri odsto - ističu u Ministarstvu.
Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević ističe da se projekat "Naše je bolje" sprovodi već šest godina i da ima pozitivne rezultate, ali da se i u idućem periodu moraju nastaviti promovisati što više domaći proizvodi, jer samo na taj način jačamo domaću privredu.
Podrška
U Ministarstvu poljoprivrede RS naglašavaju da su Strategijom razvoja poljoprivrede do 2020. godine predviđene nove mjere podrške, kao što su jačanje povjerenja i navika potrošača da kupuju domaće proizvode i unapređenje sistema i promocije uvođenja standarda geografskih oznaka.
Neke od mjera za promociju domaćih proizvoda:
- Podrška realizaciji projekta Privredne komore RS "Naše je bolje"
- Podsticaji za uvođenje sistema kvalitete i bezbjednosti hrane.
- Podrška poljoprivrednim sajmovima i izložbama gdje se promovišu domaći proizvodi